Ministarstvo održivog razvoja i turzima organizovalo je juče u svojim prostorijama panel diskusiju povodom raspisanog međunarodnog konkursa za koncept i sadržaj crnogorske postavke na 16. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji. Panel diskusija okupila je zainteresovane učesnike konkursa i zainteresovanu javnost. Diskusiju na temu ovogodišnjeg Bijenala „Slobodni prostor” (Freespace) vodili su komesar dr Dušan Vuksanović, glavni državni arhitekta i kustos dr Sonja Radović Jelovac.
Konkurs je otvoren do 9. februara, a kompletan materijal može se preuzeti sa internet stranice Ministarstva održivog razvoja i turizma: www.mrt.gov.me. Svi učesnici mogu postavljati pitanja o konkursu do roka predviđenog za predaju radova putem mejla: biennale.arch2018@mrt.gov.me. Nagradni fond za tri prvorangirana rješenja crnogorske postavke je 30.000 eura - prva nagrada: 25.000, druga nagrada: 3.500 i treća nagrada nagrada 1.500 eura. Sudeći po broju okupljenih arhitekata, studenata, kao i umjetnika, interesovanje za ovogodišnje predstavljanje u Veneciji je prilično.
Ovogodišnje Bijenale arhitekture u Veneciji biće otvoreno 26. maja, a moći će da se pogleda do 25. novembra. Konkurs našeg ministarstva, raspisan 19. januara, završava se 9. februara, kada će se znati ko će predstavljati Crnu Goru na Bijenalu. Od toga dana, kako se moglo razumjeti Radović Jelovac, kreće dvomjesečna razrada inicijalne ideje s kojom ćemo se predstaviti na međunarodnoj smotri arhitekture. Od učesnika konkursa očekuje se da priđu multidisciplinarno njenom konceptu „Reimagine urban voids”. Odnosno, temi „Emerging Resilience: Reimage voids through sharing values”, kao okvir za buduća istraživanja kojima će se aktuelizovati potreba za holističkim pristupom, kroz imperativ rezilijentnosti socio-ekoloških sistema (SES Resilience). Kako se moglo shvatiti ona očekuje od učesnika konkursa da se na multidisciplinaran način priđe problemu prostora, urbanih i prirodnih, koji ili su zaboravljeni ili su na neki način potrošeni. Posebno se Radović Jelovac poziva na „nužnost instrumentalizacije principa rezilijentnosti u lokalnom kontekstu, kao i potrebu za usvajanjem modela djeljivih vrijednosti”.
Tako je učesnike diskusije zanimalo postoji li mogućnost da se poveća nagradni fond za izložbu, da li možda mogu računati na neki drugi prostor a ne Palaco Malipjero, tehniku izrade rada, i naravno teme s kojima se može konkurisati, a vezano za prostore koje smatraju interesantnim. Tako su od dr Vuksanovića dobili odgovor da se po pitanju budžeta zasad ništa ne može odobriti, a u vezi izlagačkog prostora on je najavio da na narednom Bijenalu više neće koristiti taj prostor. Kako ističe Vuksanović on i kustoskinja nijesu htjeli da zadaju strogi tematski okvir na koji bi zainteresovani trebali da daju odgovor, već su pružili priliku slobodi izražavanja.
– Opredijelili smo se da tražimo od autora da ponude svoj koncpet, svoj sadržaj, svoju interpretaciju koncepta koji su sami formulisali, a naravno, u vezi sa okvirima generalne teme. Pružamo autorsku slobodu da djeluju praktično bez ograničenja koja bi postavio zadati koncept. Učesnicima je orijentacija samo generalna tema koju treba osmišljavati i interpretirati kroz prizmu Crne Gore – dodaje Vuksanović.
Kako se nadovezala Radović Jelovac, radovi bi trebali biti pokušaj odgovora na „slobodne prostore”, koji su otuđeni od korišćenja, pa i uopšte saznanja o njima, a od kojih su neki došli čak do odrednice otpad. Takvih „praznih”, slobodnih, zaboravljenih prostora u Crnoj Gori je prilično, moglo se shvatiti kustoskinju, a od učesnika konkursa se očekuje odgovor kako ih riješiti da u doglednoj budućnosti ne budu problem.
To je na diskusiju potaklo arhitekte i da pitaju da li bi se možda moglo govoriti i raditi prostore kao što su Buljarice, ili pak brojni turistički kompleksi na našem Primorju, ali i o tome da li publiku Bijenala interesuju naši lokalni problemi s tajkunima, kao i o načinu na koji se u stvari vizuelno trebamo predstaviti u Veneciji a da to bude zanimljivo i da istovremeno ponudi i rješenje nekih problema, a na osnovu istraživanja.
Ž.J.